Poljoprivreda

Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja se bavi uzgajanjem biljaka i životinja s ciljem proizvodnje proizvoda koji primarno zadovoljavaju prehrambene potrebe stanovništva.  Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31.12.2016., u Krapinsko-zagorskoj županiji je bilo 8.417  poljoprivrednih gospodarstava. Poseban problem regije za učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju, predstavlja mala veličina zemljišnog posjeda po gospodarstvu i rasparceliranost poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivreda na području Krapinsko-zagorske županije uvjetovana je konfiguracijom terena, kvalitetom tla, razmještajem stanovnika i tradicionalnim načinom življenja na manjim posjedima. U županiji, prirodni uvjeti su slabi, teren je brdovit, manjim dijelom nizinski s neujednačenim režimom nadzemnih i podzemnih voda. Jedno od osnovnih obilježja poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Poljoprivredne površine obuhvaćaju samo 16% ukupne površine Krapinsko-zagorske županije, a najveći udio poljoprivrednog zemljišta otpada na oranice te livade. U promatranom razdoblju uočljiv je trend smanjenja površina pod vinogradima i miješanim višegodišnjim nasadima. Uočljivo je da su poljoprivredna gospodarstva počela s okrupnjivanjem zemljišta. Stočarstvo predstavlja značajan segment poljoprivrede u Krapinsko-zagorskoj županiji. Međutim, uočeno je da broj krava opada, te i s time se smanjuje broj uzgajivača krava. Na području Županije uzgojem svinja za vlastite potrebe bavi se oko 90% gospodarstava, dok je vrlo malo proizvođača koji se bave uzgojem tovljenika za potrebe tržišta i uzgajivača koji drže matične svinje. Zagorski puran prvi je proizvod u kategoriji svježeg mesa koji je dobio Oznaku zemljopisnog podrijetla „Meso zagorskog purana“ i time kao visoko vrijedan proizvod postao vrlo važna karika u prepoznatljivosti zemlje i regije. Na području Krapinsko-zagorske županije djeluje Savez pčelarskih udruga koji okuplja sedam pčelarskih udruga s područja županije. Prema podjeli vinogradarskih područja, pripada podregiji Zagorje-Međimurje, a područje se smatra izrazito vinorodnim sa višestoljetnom tradicijom uzgoja vinove loze. U proizvodnji vina prednjače chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, traminac, rizling rajnski i graševina. Poznato je da zagorski vinogradari u današnje vrijeme proizvode visoko kvalitetna bijela vina.

Krapinsko-zagorska županija je tradicionalno voćarsko proizvodno područje u kojem prevladavaju klimatski uvjeti za intenzivnu proizvodnju jabuka, krušaka, šljiva, marelica, bresaka, trešanja, višanja, oraha, lijeske i jagodičastog voća. Od uzgoja egzotičnog voća, svakako prednjači uzgoj aronije gdje je uočen porast od 117% površina pod nasadima u razdoblju od dvije godine. Posljednjih se godina velika pozornost usmjerava na poticanje integrirane i ekološke proizvodnje, kao i na razvoj autohtonih i ekoloških proizvoda. Županija kroz provedbu Mjera ruralnog razvoja nastoji potpomagati zagorske poljoprivrednike, podići razinu kvalitete poljoprivrednih prehrambenih i šumskih proizvoda te osigurati konkurentnost na tržištu. Mjere su usmjerene na edukacije za korisnike mjera ruralnog razvoja, potpore za pripremu projekata, poticanje komercijalizacije tradicionalnih poljoprivredno-šumskih prehrambenih proizvoda i tradicionalnih zagorskih jela. Važno je kontinuirano raditi na razvoju i očuvanju ruralnih područja i očuvanju tradicionalnih ruralnih vrijednosti, te na stvaranju uvjeta za održanje što većeg broja malih gospodarstava, kroz modernizaciju ili usmjeravanje na nove proizvode i djelatnosti. Isto tako bi mlade trebalo poticati na ovakav oblik djelatnosti i poduzetništva. Konkurentnost u poljoprivredi je velika pa bi stoga trebalo raditi na kvaliteti i kvantiteti poljoprivrednih proizvoda i dovesti ih na konkurentnu razinu sa drugim proizvodima. Potrebno je stvoriti robne marke poljoprivrednih proizvoda kako bi se stekla njihova prepoznatljivost i prepoznatljivost Krapinsko-zagorske županije. Iz svega navedenog vidljivo je da područje Krapinsko-zagorske županije karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište. Manjak komercijalne proizvodnje bi se trebalo riješiti promocijom marketinškog načina razmišljanja i pojačanog tržišnog nastupa. Primarni zadatak bi trebao biti usmjeren na prostorno preuređenje povezano s okrupnjivanjem poljoprivrednih zemljišta. Poljoprivredna gospodarstva bi se trebala organizirati i povezati radi zajedničke proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište. Trebalo bi se usmjeriti na razvoj specijaliziranih i dugoročno održivih gospodarstava. Treba težiti sprječavanju degradacije malih seoskih gospodarstava i depopulacije ruralnog područja te poticati povećanje zemljišnog posjeda kao i bolje iskorištavati postojeće.