Razvoj civilnog društva

Osnivanje udruge

Zakon o udrugama (NN 88/01, NN 11/02) uređuje osnivanje, registraciju, pravni položaj i prestanak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe u Republici Hrvatskoj.

Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i/ili pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača, i to poslovno sposobne fizičke osobe i pravne osobe. Upisuju se u Registar udruga Republike Hrvatske koji vode Uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave kojima se, prema sjedištu udruge, podnosi zahtjev za upis u registar.

Uz zahtjev za upis, dostavlja se:

  • zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine,
  • odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga,
  • statut,
  • popis osnivača,
  • osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje,
  • izvod iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu – osnivača udruge,
  • preslika osobne iskaznice odgovornih osoba i fizičkih osoba osnivača udruge,
  • suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela državne uprave za obavljanje određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge.


Zahtjev se podnosi u roku od 3 mjeseca od dana donošenja odluke o pokretanju postupka za upis udruge u registar. O upisu udruge u registar nadležni ured državne uprave donosi Rješenje.

Osoba ovlaštena za zastupanje udruge dužna je nadležnom uredu državne uprave podnijeti zahtjev za upis promjena statuta, naziva, adrese sjedišta, osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanka udruge.

Protiv rješenja ureda državne uprave može se izjaviti žalba Ministarstvu uprave.

 

Obrasci:

  • popis osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje
  • zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske
  • Zahtjev za upis promjena u Registar udruga Republike Hrvatske
  • Odluka o pokretanju postupka za upis u Registar udruga Republike Hrvatske_predložak
  • Zapisnik s Osnivačke skupštine_predložak
  • Ogledni Statut_predložak

 

Troškovi osnivanja udruge:

Troškovi osnivanja udruge odnose se na:

  • predaja zahtjeva UDU prema mjestu sjedišta, biljeg u vrijednosti 70 kn
  • predaja zahtjeva Državnom zavodu za statistiku, trošak dostave odnosno slanja pošte  
  • predaja zahtjeva Ministarstvu financija – RNO, trošak slanja pošte
  • izrada pečata – cca. 150 kn

 

Obaveze nakon osnivanja

Udruga je tijekom svog djelovanja dužna voditi popis svojih članova (elektronički ili na drugi prikladan način). Popis članova sadrži podatke o:

  • Osobnom imenu/nazivu:
  • Datumu rođenja
  • Datumu pristupanja udruzi
  • Kategoriji članstva, ako su iste utvrđene statutom udruge
  • Datumu prestanka članstva

Ako udruga ne vodi popis članova, čini prekršaj za koji će se kazniti novčanom kaznom od 1.000 – 10.000,00 kuna, odnosno od 500,00 – 5.000,00 kuna će se kazniti i odgovorna osoba udruge.

Udruga je dužna redovito održavati sjednice svoje skupštine, u skladu sa statutom. Ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena koje je statutom predviđeno za održavanje sjednice skupštine, a ona nije održana, smatra se da je udruga prestala djelovati.

Udruga je tijekom svog djelovanja dužna prijavljivati i sve promjene relevantnih podataka. Tako je osoba ovlaštena za zastupanje udruge dužna podnijeti Uredu državne uprave zahtjev za upis promjena u registar udruga koje se odnose na:

  • Statut
  • Naziv
  • Skraćeni naziv
  • Adresu sjedišta (ulica i kućni broj)
  • Izbor osoba ovlaštenih za zastupanje
  • Prestanak udruge

Zahtjevu za upis promjena prilaže se zapisnik o radu tijela udruge koje je po Statutu nadležno za donošenje odluka zbog koje se traži upis promjene u registar, odluke o promjeni, dva primjerka novog statuta ili dva primjerka izmjena i dopuna statuta te preslika osobne iskaznice osoba ovlaštenih za zastupanje. O upisu promjena u registar donosi se rješenje, a uz rješenje će se udruzi dostaviti i primjerak ovjerenog novog statuta ili njegove izmjene i dopune, ako je predmet upisa bila promjena statuta. Udruga ne smije u pravnom prometu djelovati po promjenama niti rabiti podatke o promjenama prije nego su one upisane u Registar udruga.

 

Imovina udruge i odgovornost za obveze

Imovinu udruge čine novčana sredstva, njene pokretne i nepokretne stvari, te druga imovinska prava.

Novčana sredstva udruga može steći:

  • Uplatama članarina
  • Dobrovoljnim prilozima i darovima
  • Obavljanjem njenih djelatnosti
  • Donacijama iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova
  • Iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Kad udruga prestane postojati, njena imovina se, nakon namirenja vjerovnika i troškova sudskog i drugih postupaka, predaje pravnoj ili fizičkoj osobi koja je određena statutom udruge. Ako je udruga primila donaciju iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u slučaju njenog prestanka ta se donacija vraća u proračun iz kojeg je donacija dana.

Ako udruga svojim statutom nije odredila kome će pripasti imovina udruge u slučaju prestanka postojanja, onda preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge.

Udruga za svoje obveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom (ne odgovaraju njezini osnivači niti članovi).

 

Vođenje poslovnih knjiga

Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija odnosi se na udruge i njihove saveze, strane udruge, zaklade, fundacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobitka/profita za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registar neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija.

Neprofitne organizacije ovisno o zadovoljavanju određenih kriterija obveznici su vođenja jednostavnog ili dvojnog knjigovodstva. Ukoliko neprofitne organizacije ostvaruju prihod ili promet veći od 100.000,00 kuna u prethodne tri godine poslovanja, obveznici su primjene dvojnog knjigovodstva.

Zakonski nije propisan rok za unošenje nastalih poslovnih promjena u poslovne knjige, međutim potrebno je to učiniti u roku primjerenom za sastavljanje financijskih izvještaja.

Poslovne knjige dvojnog knjigovodstva su:

  • DNEVNIK - knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka, oblik i sadržaj nije propisan, (međutim treba najmanje sadržavati podatke o: datumu nastanka promjene, datum na temelju kojega je knjiženo, opis, te vrijednost promjene)
  • GLAVNA KNJIGA - predstavlja sustavnu knjigovodstvenu evidenciju poslovnih promjena nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima (sadržaj i oblik također nisu propisani)
  • POMOĆNE KNJIGE - su analitičke knjigovodstvene evidencije poslovnih događaja i druge pomoćne evidencije o stanju i promjenama imovine i obveza za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.

Ukoliko se poslovne knjige vode u elektronskom obliku, po isteku poslovne godine u roku od 120 dana, potrebno ih je ispisati i uvezati te potpisati od strane ovlaštene osobe za zastupanje neprofitne organizacije.

Neprofitne organizacije obvezne su voditi slijedeće pomoćne knjige odnosno evidencije:

  • Dugotrajne nefinancijske imovine
  • Kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe)
  • Financijske imovine i obveza (potraživanja i obveza, primljenih i izdanih vrijednosnih papira, potraživanja i obveza po osnovi primljenih i danih zajmova i kredita)
  • Dnevnik blagajne (kunska, devizna...)
  • Evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija
  • Evidenciju putnih naloga i uporabe službenih vozila
  • Knjigu izlaznih računa
  • Knjigu ulaznih računa

Knjigovodstvene isprave se čuvaju u izvornom obliku i to

  • Trajno (isplatne liste ili analitičke evidencije plaća)
  • Jedanaest godina (isprave ne temelju kojih su uneseni podaci u dnevnik i glavnu knjigu)
  • Sedam godina (isprave na temelju kojih su uneseni podaci u pomoćne knjige)

Poslovne knjige je potrebno čuvati jedanaest godina odnosno pet godina pomoćne knjige, dok se temeljni financijski izvještaji čuvaju trajno i u izvorniku kao i početna bilanca.

Neprofitne organizacije dužne su sastavljati i predavati financijske izvještaje (tromjesečne odnosno godišnje) prema propisanim rokovima i na propisanim obrascima u urede FINA-e odnosno u Državni uredu za reviziju (samo godišnji izvještaj).

Financijski izvještaji

Financijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja NO u određenom razdoblju odnosno na određeni dan, a to su:

  • BILANCA - stanje imovine, obveza i vlastitih izvora na određeni datum
  • RAČUN PRIHODA I RASHODA - pregled prihoda i rashoda, te financijski rezultat za određeno razdoblje
  • SKRAĆENI RAČUN PRIHODA I RASHODA - skraćena verzija računa
  • BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - služe za detaljno opisivanje važnijih poslovnih događaja kako bi se lakše i točno protumačili financijski izještaji te pri opisu pojedinih podataka treba se pozivati na redne brojeve AOP oznaka iz izvještaja.

 

Knjigovodstveni servis ne oslobađa vas odgovornosti

Neprofitne organizacije vođenje knjigovodstva mogu povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi, ali time ne prenose odgovornost za vođenje računovodstva na tu osobu.

 

Vođenje knjigovodstva

Neprofitne organizacije su dužne voditi računovodstvo u skladu s Uredbom o računovodstvu (NN 10/08 i 7/09). Iz propisa Uredbe proizlazi koju vrstu knjigovodstva – jednostavno ili dvojno, su udruge dužne provoditi.

Obvezu jednostavnog odnosno dvojnog knjigovodstva uvjetuje zadovoljenje dva kriterija: vrijednost imovine i godišnji prihod.

Ukoliko je vrijednost imovine uzastopno u tri prethodne godine manja od 100.000,00 kn na razini godine i godišnji prihod uzastopno u tri prethodne godine manji od 100.000,00 kn na razini godine, neprofitna organizacija nije obvezna:

  • voditi dvojno knjigovodstvo
  • predavati financijske izvještaje
  • primjenjivati računski plan

Prihodi predstavljanju povećanje ekonomskih koristi ako pritječu bez istodobnog povećanja obveza. Dok imovina ne podrazumijeva samo dugotrajnu nefinancijsku imovine već i novčana sredstva, dane depozite, dane zajmove, potraživanja za prihode i drugo.

 

PRIMJER | Odnos prihoda i imovine u neprofitnoj organizaciji

Odluku o tome je dužan donijeti osnivač te je čuvati u vlastitoj arhivi organizacije, a jedino ako se radi o prelasku na drugi sustav, potrebno je obavijestiti Ministarstvo financija u obliku obrasca RNO-P.
 

Naime, neprofitne organizacije dužne su po osnutku dostaviti ispunjen Obrazac RNO – Registar neprofitnih organizacija u Ministarstvo financija. Sastavni dio navedenog obrasca su i podaci o vrijednosti imovine, o godišnjem prihodu te o primjeni određenog sustava. Prilikom prijave u Registar neprofitnih organizacija, dobivate registarski broj, koji možete pronaći na web stranici Ministarstva financija.

Međutim, iako organizacija zadovoljava kriterije za vođenje jednostavnog knjigovodstva, može dobrovoljno voditi dvojno knjigovodstvo, ali je i o tome potrebno donijeti odluku, te također čuvati u arhivi organizacije.

Vođenje jednostavnog knjigovodstva zahtjeva vođenje poslovnih knjiga te određene pomoćne evidencije.

Oblik poslovnih knjiga nije propisan, ali sadržaj je.

1. Knjiga prihoda i rashoda služi za evidenciju prihoda i rashoda, a mora sadržavati:

  • Redni broj
  • Broj i datum knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak u knjigu prihoda i rashoda
  • Naziv knjigovodstvene isprave koja je osnova za knjiženje
  • Svota prihoda i rashoda

2. Knjiga blagajne služi za evidenciju gotovinskih uplata i isplata, a obvezni podaci su:

  • Redni broj
  • Datum i broj knjigovodstvene isprave
  • Opis
  • Uplaćena ili isplaćena svota

Budući da je jednostavno knjigovodstvo teže nadzirati, potrebno je puno pomoćnih evidencija, kako bi se kasnije (kad se ostvare uvjeti) pri prelasku na dvojno knjigovodstvo riješile nedoumice, te kako ne bi došlo do nejasnoća u iskazivanju poslovnih događaja.

Putem pomoćnih evidencija potrebno je pratiti:

  • Dugotrajna imovina, voditi evidenciju o amortiziranju, kako bi se pri prelasku u dvojno knjigovodstvo iskazala točna sadašnja vrijednost imovine
  • Potraživanja od poslovnih partnera
  • Obveze prema poslovnim partnerima
  • Kao i druge poslovne promjene, npr. posudbe...

Iako na početku poslovanja neprofitne organizacije lako mogu ispuniti uvjete za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ipak mogu donijeti odluku o vođenju dvojnog. Naime, ovaj izbor bi trebao potaknuti organizacije da odmah razmotre mogućnost vođenja dvojnog knjigovodstva, budući da je kasniji prijelaz kompliciran ukoliko se ne vode sve pomoćne evidencije, budući su one temelj sastavljanja popisa imovine i obveza za početnu bilancu poslovanja.

 

Kao registrirana pravna osoba i udruga podliježe porezima. Više možete pročitati ovdje.