SWOT analiza

Sadržaj ove publikacije objavljen je isključivo u informativne svrhe te se autori odriču svake odgovornosti za eventualno nastale pogreške.

SNAGE

I PRIRODNI RESURSI I INFRASTRUKTURA
element obrazloženje izvor rang važnosti
povoljan geoprometni položaj Krapinsko- zagorska županija pogranična je županija (graniči sa Slovenijom, a granični karakter daje joj i blizina Austrije i Mađarske), kroz nju prolaze europski koridori (Xa prema Maclju i Vb prema Varaždinu). Blizina Zagreba tj. prometna povezanost sa Zagrebom (izgrađena autocesta Zagreb-Macelj) dodatna je prednost za odvijanje poslovanja. Razvojna strategija Krapinsko- zagorske županije 5
bogatstvo prirodnim resursima Velike rezerve pitke vode i termalni izvori koji se koriste u terapeutske i turističko-rekreacijske svrhe.
Oko 40% županijske površine prekriveno je šumama. To su pretežno šume johe, hrasta lužnjaka, vrba, hrasta kitnjaka, graba i pitomoga kestena.
Od mineralnih sirovina najznačajnije su glina koja se koristi za potrebe opekarske industrije u Bedekovčini te eksploatacija građevnog kamena u kamenolomima Pregrada (Kunagora), Gorjak (Strahinjčica), Očura (Ivanščica) i Sveti Križ.(Cesargora).
Razvojna strategija Krapinsko- zagorske županije 5
očuvan okoliš U županiji je zaštićeno ukupno 62,12 km2, odnosno 5,1% površine županije. U Krapinsko- zagorskoj županiji djeluje Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Zakon o zaštiti prirode, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ 5
dobra telekomunikacijska  infrastruktura Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika iznosi 39, a broj uključenih na 100 stanovnika iznosi 31. U funkciji su 494 javne govornice.
Područje županije dobro je pokriveno signalom pokretne mreže T-MOBILE, VIP, TELE2 i NMT, uzevši u obzir nepovoljnu konfiguraciju terena.
Razvojna strategija Krapinsko- zagorske županije 5
       
II GOSPODARSTVO
element obrazloženje izvor rang važnosti
razvijena prerađivačka industrija i građevinarstvo Ukupan broj zaposlenih u prerađivačkom sektoru u 2009. godini iznosio je 7.698 u ukupno 240 poduzeća. Prerađivačka industrija ostvaruje 42,89% ukupnog županijskog prihoda (3.659.536.000 kn).
Nemetalna industrija
Broj poduzeća= 13
Broj zaposlenih=1.161
Prihod=999.525.000 kuna
Metaloprerađivači
Broj zaposlenih=1.630
Broj poduzeća= 65
Prihod= 966.858.000 kuna
Građevinarstvo
Broj zaposlenih=2.323
Broj poduzeća= 213
Prihod= 1.418.202.000 kuna
Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Krapina, Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 5
razvijeno obrtništvo, tradicija, brojnost U Obrtničkoj komori Krapinsko- zagorske županije registrirano je 3086 obrtnika koji zapošljavaju 8152 radnika. Još uvijek postoji malen broj obrtnika koji se bave tradicionalnim obrtima kao što su: licitari, medičari, svjećari, kovači, lončari, bačvari itd. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije, OKKZŽ 4
veliki raspoloživi prostor za poduzetništvo Od 7 gradova i 25 općina u Županiji gotovo svaka od njih ima već postojeću poduzetničku zonu ili je ona u izradi. Anketiranje JLS 5
ogledni komercijalni poljoprivredni proizvođači U Krapinsko- zagorskoj županiji postoji veliki broj institucija koje se bave seoskim turizmom. Najpoznatije od njih su Grešna Gorica u Desiniću, Vuglec Breg u Krapini, restoran «Pri Kleti», Bar «Pelnica», Lojzekova hiža u Mariji Bistrici, Domaći turizam Masnec iz Zagorskih Sela, Vinotočje Coha, Vinotočje «Lipovečka Klet», Vinotočje «Zagorska klet», Seljački turizam «Trsek», OPG „Kos“, Klet „Kozjak“ HGK ŽK Krapina, TZKZŽ 4
tradicija u turizmu u toplicama, zdravstvenom, vjerskom, izletničkom, kulturnom, sportskom turizmu U Krapinsko zagorskoj županiji postoji ukupno 6 termalnih kupališta (Krapinske toplice- Aquae Vivae, Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, Sutinske toplice, Šemničke toplice) te jedan kompleks jezera (Bedekovčanska jezera). Nacionalno svetište Marija Bistrica centar je vjerskog turizma, a u turističke programe uključene su i crkve Marije Gorske u Loboru, Snježne Gospe u Belcu te Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu.
Sportsko-rekreacijska ponuda koncentrirana je u Krapinskim, Tuheljskim i Stubičkim Toplicama. Uglavnom se radi o rekreacijskim sadržajima vezanim uz bazene s termalnom vodom te sportskim sadržajima uobičajeno traženim u sklopu turističkog boravka poput tenisa, trim staza, kuglanja, mini golfa i sl.
Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije, HGK ŽK Krapina, TZKZŽ 4
       
III LJUDSKI RESURSI
element obrazloženje izvor rang važnosti
razvijena mreža pučkih otvorenih učilišta i programa obrazovanja U Krapinsko- zagorskoj županiji djeluje 5 Pučkih (otvorenih) učilišta u Zaboku, Donjoj Stubici, Zlataru, Krapini i Oroslavju. Tečajevi koji se nude su: Operater na računalu, njegovateljica, samostalni knjigovođa,  vinogradar – podrumar, klesar, zidar, voćar, dadilja, somelier, engleski jezik, njemački jezik, talijanski jezik, instruktivni seminari za maturante, polaganje ispita za voditelja čamca, prekvalifikacije, brzo čitanje, kratki informatički tečajevi i srednješkolsko obrazovanje. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije, Mreža srednjih škola Krapinsko-zagorske županije 5
uspješne početne aktivnosti na realizaciji projekata  međužupanijske i međuregionalne suradnje KZŽ intenzivno razvija prekograničnu i međuregionalnu suradnju. Potpisan je Sporazum sa Konzorcijem za razvojne naloge Podravja (Republika Slovenija) te sa Dubrovačko-neretvanskom županijom.
U programu prekogranične suradnje INTERREG IIIA, provedeni su projekti: RAZVOJ ZA RAZVOJ, PUTEVIMA BAŠTINE, HOMER, OZNAČITEV OB SOTLI, VODA JE ŽIVOT, TURISTIČKA SUTLA. Unutar programa INTERREG IIIC proveden je projekt CRAFTATTRACT. Iz programa mobilnosti Leonardo da Vinci proveden je projekt „Prevencija kriminaliteta s međunarodnim iskustvom“. Provedeni su projekti u vrijednosti 1.267.368,27 €. Projekti koji su trenutno u provedbi su Welness3plus (IPA Prekogranična suradnja) Turistička infrastruktura i promocija odabranih sakralnih središta (IPA Prekogranična suradnja), Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Humu na Sutli te izgradnja fekalne stanice u Rogaškoj Slatini (IPA Prekogranična suradnja), Oblikovanje zajedničkih prekograničnih standarda iz područja zaštite okoliša (IPA Prekogranična suradnja), Implementacija novih kurikuluma – Pedology curriculum (IPA IV komponenta), Partnerstvo za razvoj (IPA IV komponenta) i Strategija ruralnog razvoja KZŽ (Program CEI KEP). Ukupna vrijednost projekata u provedbi: 3.252.446,23 €.
Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije, ZARA 5
KV- i VKV- radna snaga Oko 940 maturanata završava srednjoškolsko obrazovanje Mreža srednjih škola Krapinsko-zagorske županije 5
ljudski potencijal Ukupno nezaposleni prema razini obrazovanja: 8.214
- bez škole i osnovna škola – 2.439,
SSS – 5.164,
VŠS – 358,
VSS – 253. 
Nezaposleni do 30 godina: 3.008.
Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Krapina 5
       
IV UVJETI RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I INSTITUCIJE
element obrazloženje izvor rang važnosti
poticajne mjere za ulagače JLS u KZŽ potiču ulagače na način da ih oslobađaju komunalnih doprinosa i naknada u prvim godinama poslovanja te pružanjem različitih dodatnih usluga.
Veliko Trgovišće:
Oslobođenje plaćanja dijela komunalnih doprinosa i komunalnih naknadi.
Zabok:
Oslobođenje plaćanja komunalne naknade 100% u 1. godini, 50% u 2. godini. Oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa od 50% za izgradnju proizvodnih pogona i mogućnost plaćanja u obrocima.
Sveti Križ Začretje:
Oslobođenje kod plaćanja komunalnog doprinosa kod gradnje objekata. Oslobođenje od plaćanja komunalne naknade u prvoj godini poslovanja. Oslobođenje od plaćanja općinskih poreza u prve dvije godine poslovanja. Logistička potpora kod otkupa zemljišta od privatnih vlasnika te rješavanje poslova u katastru i zemljišno – knjižnoj službi. Posredovanje u odnosima s tvrtkama komunalne infrastrukture.
Konjščina:
Kod izgradnje poslovnih objekata poduzetnici su oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa, naknade za priključenje na vodovodnu mrežu te naknade za priključenje na kanalizacijsku mrežu. U prvoj godini tvrtke imaju umanjeno plaćanje komunalne naknade za 50%, a u drugoj godini 25%. Porez na tvrtku također im je umanjen.
Krapina:
Poduzetnicima u poduzetničkoj zoni Krapina Nova-Zapad nuditi će se slijedeće pogodnosti: oslobođenje od plaćanje komunalne naknade i poreza na tvrtku u prvoj godini poslovanja 100%, drugoj godini poslovanja 50% i trećoj godini poslovanja 25% te obročno plaćanje komunalnog doprinosa.
Pregrada:
Kod izgradnje poslovnih objekata poduzetnici su oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa do 80%, naknade za priključenje na vodovodnu mrežu te naknade za priključenje na plinovodnu mrežu.
Anketiranje JLS-a 4
cijene zemljišta U usporedbi sa stvarnim stanjem na tržištu te sa dodanom vrijednošću zemljišta, cijene u poslovnim zonama KZŽ su relativno niske.
Konjščina: 9,72 EUR/m²
Krapina: 20 EUR/ m²
Pregrada: 7 EUR / m²
Veliko Trgovišće: 12 EUR/ m²
Zabok: 15-50 EUR / m²
Sveti Križ Začretje: 10 EUR / m²
Anketiranje poslovnih zona i JLS-a 5
formirane poslovne zone sa infrastrukturom U KZŽ poslovne zone predviđene su u prostornom planu.  Većina zona opremljena je potrebnom infrastrukturom i komunalijama, a u drugom dijelu zona postoje pripremni vodovi koji će se prilagođavati potrebama investitora. Anketiranje JLS-a, Zavod za prostorno uređenje KZŽ  
cijene stanova Cijene kupnje stanova u KZŽ kreću se od 600-1400 EUR / m²
Cijene najma stanova u KZŽ kreću se od 2-4 EUR / m²
Anketiranje poslovnih zona i JLS-a 4
       

SLABOSTI

I PRIRODNI RESURSI I INFRASTRUKTURA
element obrazloženje izvor rang važnosti
nesanirana odlagališta smeća Od ukupno proizvedenog otpada (37.389) ostaje nesakupljeno 21.898 t ili 59 %. Ovaj otpad najvećim dijelom proizveden je od domaćinstava ruralnog područja, a odlaže se na mjesta koja za to nisu određena i uređena, na tzv. “divlja odlagališta” u šumama, vodotocima, a nerijetko i na poljoprivrednim površinama – na prostoru Županije ima 22 hektara neočišćenog terena. Prostorni plan KZŽ, Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 4
neodgovarajući sustav odvodnje otpadnih voda Na području županije sagrađeno je manje od 5% potrebnoga suvremenog sustava odvodnje, to jest oko 96 km kolektorskih kanala i mješovite mreže, i to uglavnom u većim naseljima urbanog karaktera
Na području Krapinsko-zagorske županije odvodnja otpadnih i oborinskih voda iz naselja i gospodarskih zona nije zadovoljavajuće riješena.
Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 4
nizak stupanj opskrbljenosti vodom iz javnih vodovoda Prosječna opskrbljenost primarnim i sekundarnim mrežama vodoopskrbe kojima upravljaju komunalna poduzeća Krapinsko-zagorske županije iznosi cca 75%. Ukupna dužina primarne mreže je 410 km, a sekundarne 1.530 km.
Prisutne su značajne razlike u stupnju opskrbljenosti vodom po pojedinim gradovima i općinama županije (Mihovljan 17%, Stubičke Toplice, Zabok i Tuhelj 100%).
Na području županije postoji cca 340 lokalnih vodovoda (od toga je 10 većih) putem kojih se provodi distribucija vode potrošačima.
Izvorišta lokalnih vodovoda su neistražena i nezaštićena, a vodotehnički objekti nisu u potpunosti sagrađeni u skladu s normativima i standardima za tu vrstu objekata. Ne prate se kvaliteta i iskoristivost zahvaćenih izvorišta
Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 4
loša lokalna prometna povezanost i nedovoljno ulaganje u održavanje javnih cesta 3.550 km nerazvrstanih cesta u Županiji Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 5
zaostajanje u razvoju željezničke infrastrukture Izgrađenost i kvaliteta prometne infrastrukture u željezničkom prometnom sustavu nisu zadovoljavajući, a tehničko-eksploatatorski parametri su najniže vrijednosti, što nije u skladu s vrlo dugom tradicijom i njegovom ulogom u sveukupnom razvoju područja.
Brzina putovanja, kao i stanje mobilnih i stabilnih kapaciteta, negativno utječu na kvalitetu prijevoza. Npr. na dionici Krapina – Đurmanec najveća dopuštena brzina iznosi 20 km/h, a na pruzi Zabok – Gornja Stubica, nakon rekonstrukcije pruge, 60 km/h.
U širem gravitacijskom području željezničkih pruga u županiji živi oko 85.000 stanovnika (oko 55% stanovništva županije) u 150 naseljenih mjesta, od čega je pet gradova. Promet se odvija na 36 službenih mjesta (kolodvori, postaje), a međusobni razmaci su od 1,8 do 6,8 km (prosjek 2,87 km). Tako mali međusobni razmaci ukazuju na dobru opsluženost županije prometom, a s druge strane znatno smanjuju komercijalnu brzinu i njegovu kvalitetu.
Osobito izrazit je problem željezničko-cestovnih prijelaza, kako zbog njihovog velikog broja, tako i zbog toga što je relativno malo njih osigurano uređajima kojima se jamči sigurnost prelaska cestovnih vozila ili pješaka preko željezničke pruge.
 (prosjek 2,87km). Tako mali međusobni razmaci ukazuju na dobru opsluženost Županije prometom, a s druge strane znatno smanjuju komercijalnu brzinu i njegovu kvalitetu.
Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 5
       
II GOSPODARSTVO
element obrazloženje izvor rang važnosti
nizak bruto društveni proizvod po glavi stanovnika Ukupni BDP Krapinsko-zagorske županije u 2008. godini iznosi 1,01 milijun eura (7,3 milijuna kuna) odnosno 2,1% ukupnog BDP-a RH. BDP po stanovniku iznosi 55.238 kuna (7 377 EUR) odnosno 69,1% BDP per capita Hrvatske. (Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje broj 12.1.2., Zagreb, 11. veljače 2011.) 4
neravnomjernost razvoja s područjima koja zaostaju u razvoju Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, u Krapinsko-zagorskoj županiji će pravo na mjere za potpomognuta područja imati sljedeće općine: Desinić, Zagorska Sela, Budinšćina, Petrovsko, Jesenje i Lobor. Općine koje gube status potpomognutog područja su Đurmanec, Novi Golubovec, Radoboj i Stubičke Toplice (Primjenjivo od srpnja 2011. godine). Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 4
rascjepkanost i usitnjenost polj. i šumskih površina Rasparcelirano poljoprivredno zemljište na 145.295 parcela pa svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo posjeduje u prosjeku 5,25 parcela lociranih na raznim stranama. Prosječna veličina parcela je 0,19 ha, dok je veličina korištenoga poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu 1 ha. Kao posljedica takvog stanja, na području županije postoji svega 21 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s više od 20 ha zemljišta. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 5
rascjepkanost parcela unutar poslovnih zona Zemljište ni jedne poslovne zone u KZŽ nije u 100% vlasništvu grada ili općine. Budući daje zemljište rasparcelirano ima i mnogo vlasnika. Anketiranje JLS 5
nedostatan poduzetnički milje U poduzetničkim zonama nije unaprijed definirano (prostornim planom) koji tipovi industrije tj. poduzetnici će moći kupovati zemlju i graditi u pojedinim zonama. Prostorni plan KZŽ 4
nepostojanost brenda Županije Županija nema razrađen prepoznatljiv i reprezentativan imidž s kojim bi objedinjavala i predstavljala sve svoje kvalitete i snage. KZŽ 4
       
III LJUDSKI RESURSI
element obrazloženje izvor rang važnosti
slaba obrazovna struktura stanovništva 4,476 osoba koje traže zaposlenje imaju KV ili NKV Zavod za zapošljavanje PS Krapina 4
nedostatak radne snage, visoko obrazovanih stručnjaka, radnika s kompetencijama koje odgovaraju potrebama gospodarstva Tek 354 od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje ima višu ili visoku stručnu spremu. Zavod za zapošljavanje PS Krapina 5
starost stanovništva 48.727 stanovnika je starije od 50 godina. 15.435 stanovnika je mlađe od 10 godina. Statistički ljetopis RH – Pregled po županijama, Državni zavod za statistiku 5
       
IV UVJETI RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I INSTITUCIJE
element obrazloženje izvor rang važnosti
centralizacija administracije Veliki broj ustanova je vrlo ograničeno u svom djelovanju i donošenju odluka. KZŽ 3
imovinsko-pravni odnosi i zemljišne knjige Sporost sustava u mogućnosti rješavanja imovinsko pravnih odnosa proizišlih iz ranijeg političkog uređenja-društvenog vlasništva. Općinski sudovi, Županijsko državno odvjetništvo 5
       

PRILIKE

I PRIRODNI RESURSI I INFRASTRUKTURA
element obrazloženje izvor rang važnosti
povećanje interesa za poslovnim prostorom uz prometne pravce u europskom koridoru a time i za razvojem novih gospodarskih aktivnosti Zagreb kao najbliži glavni grad već je sada prenapučen te će se dio industrije morati iseliti. KZŽ 5
osnivanje zajedničkog odlagališta otpada s Gradom  Zagrebom i susjednim županijama Kako bi se sanirala divlja odlagališta otpada stvorila bi se logistička mreža zbrinjavanja otpada na jednom mjestu. (kroz nacionalne i EU programe) KZŽ 5
unaprjeđenje prometne povezanosti Izgradnjom autoceste, paralelne i brze ceste u sklopu europskog koridora te mogućom izgradnjom tunela u suradnji sa Zagrebom (ukoliko se zadovolje svi ekološki i zakonski standardi) KZŽ 5
       
II GOSPODARSTVO
element obrazloženje izvor rang važnosti
blizina Zagreba kao: velikog poslodavca, velikih poduzeća za povezivanje županijskih srednjih i malih poduzeća, tehnološkog  resursa, tržišta za poljoprivredne  proizvode, turističkog emitivnog  tržišta KZŽ 5
klasterizacija mogućnost jačanja konkurentnosti i rasta izvozno orijentiranih proizvodnji u prerađivačkoj industriji te razvojno povezivanje gospodarskih subjekata Strategija razvoja KZŽ, Anketiranje poduzeća 5
jačanje poduzetničke infrastrukture, tehnološke infrastrukture kroz iskorištavanje sve većih mogućnosti nacionalnih programa (Projekt izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne samouprave za 2007. godinu) , programa EU-a MINGORP, EU programi 5
razvoj i specijalizacija i komercijalizacija primarne poljoprivrede, jačanje komercijalnih proizvođača kroz poticaje Županije Natječaj za dodjelu subvencija u poljoprivredi i lovstvu KZŽ
Provedba mjera rualnog razvoja RH
KZŽ, MPS 5
porast potražnje za selektivnim oblicima turizma (zdravstveni, kulturni, rekreativni i dr.) i jačanje hrvatskog turizma Porast gostiju u toplicama Zagorja i na seljačkim gospodarstvima Strategija razvoja KZŽ, anketiranje Institucija 5
poboljšana suradnja lokalnih TZ sa turističkim objektima Sadašnja suradnja TZ sa lokalnim turističkim objektima je slaba KZŽ 5
       
III LJUDSKI RESURSI
element obrazloženje izvor rang važnosti
Izgradnja i dogradnja školskih objekata kroz javno privatno partnerstvo JPP prikazuje priliku za izgradnju novih školskih objekata sa modernom opremljenošću koja bi učenicima omogućila lakše i zanimljivije učenje. KZŽ 5
Stjecanje kvalitetnog obrazovanja u gradu Zagrebu Blizina grada Zagreba omogućava srednjoškolcima da nastave školovanje u Zagrebu. KZŽ 4
Privlačenje mladog stručnog kadra Kroz dobru prometnu povezanost, kvaliteta života KZŽ 5
       
IV UVJETI RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I INSTITUCIJA
element obrazloženje izvor rang važnosti
Suradnja sveučilišta i gospodarstva Suradnja sveučilišta i lokalnih poduzetnika mogla bi uroditi kvalitetnim projektima te boljom mogućnosti zapošljavanja zbog prijašnjih kontakata sa poduzećima te postojanjem nekih praktičnih iskustava. KZŽ 5
Poticaji za ulaganje koje daje država Zakon o poticanju ulaganja 2007 MINGORP 4
       

PRIJETNJE

I PRIRODNI RESURSI I INFRASTRUKTURA
element obrazloženje izvor rang važnosti
blizina Zagreba i opasnost od doseljavanja «prljavih industrija» Budući da će se industrija preseljavati, postoji opasnost da se dosele neželjene industrije- zagađivači- zbog ne postojanja zakonske regulative na lokalnoj razini. KZŽ 5
nekontrolirano i prekomjerno iskorištavanje mineralnih sirovina i drugih prirodnih resursa Nedefiniranost željenih industrija te doseljavanje industrija vodi do iskorištavanja prirodnih bogatstava. KZŽ 4
nedovoljna određenost i konzistentnost zakonske regulative za sektor okoliša i prirodnih resursa Loša formuliranost zakonske regulative te nedovoljna definiranost željenih industrija mogla bi dovesti do zagađenja okoliša u prevelikoj mjeri. KZŽ 4
       
II GOSPODARSTVO
element obrazloženje izvor rang važnosti
rast konkurencije proizvođača iz EU-a u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i trgovini Nereguliranost uvoza proizvoda, dok domaći proizvođači nisu u mogućnosti prodati proizvedene proizvode. KZŽ 4
Siva ekonomija Ne može se doći do točnih podataka, ali sa sigurnošću se može reći da je jako prisutna. KZŽ 4
       
III LJUDSKI RESURSI
element obrazloženje izvor rang važnosti
Negativna demografska kretanja Prirodni prirast u 2001. godini bio je negativan i iznosio je -677, što znači da je bilo više umrlih nego novorođenih. Državni zavod za statistiku 5
Odljev kadrova, osobito mladih i visoko obrazovanih Životni standard pa prema tome i plaće su u KZŽ niže od recimo Zagreba pa mlada snaga nakon obrazovanja primarno traži zaposlenje u Zagrebu i drugim većim gradovima. KZŽ 5
       
IV UVJETI RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I INSTITUCIJE
element obrazloženje izvor rang važnosti
Korupcija Interesi pojedinaca su važniji od općeg dobra Percepcija javnosti 5
Sporost birokracije Jačanje administracije kao unutarnja mjera središnje države projektom E-Hrvatska u bitnome će utjecati na gospodarstvo. Percepcija javnosti, unutrašnji nadzor 4