Politika plaća i radni sati

Prosječna plaća u Krapinsko-zagorskoj županiji u 2014. godini iznosila je 4.141,00 kuna što je 15,11% manje od prosjeka Republike Hrvatske. 

Tabela 11. Kretanje neto plaće u Krapinsko-zagorskoj županiji za razdoblje 2010.-2014. godine (HRK)

Godina Krapinsko-zagorska županija Republika Hrvatska Udio KZŽ/RH
2010. 3.836,00 4.685,00 81,87%
2011. 3.984,00 4.751,00 83,85%
2012. 3.999,00 4.769,00 83,85%
2013. 4.141,00 4.819,00 85,93%
2014. 4.141,00 4.878,00 84,89%

Izvor: FINA, obrada HGK ŽK Krapina

Mjesečna plaća zaposlenika u bruto iznosu umanjuje se za iznos poreza na dohodak te za iznos doprinosa koji se plaćaju, a djelomično su trošak poslodavca i djelomično trošak zaposlenika.

Tabela 12. Stope poreza na dohodak

Oporezivi dohodak Stopa
do 26.400,00 kn (2.200,00 kn mjesečno) 12%
od 26.400,00 do 158.400,00 (2.200,00 - 13.200,00 kn mjesečno) 25%
od 158.400,00 naviše (od 13.200,00 mjesečno) 40%

Izvor: Zakon o porezu na dohodak NN 143/14

Doprinosi koji se plaćaju su:

  1. doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (15%, trošak zaposlenika),
  2. doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (5%, trošak zaposlenika)
  3. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje (15%, trošak poslodavca)
  4. zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (0,5%, trošak poslodavca),
  5. doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7%, trošak poslodavca)

Tabela 13. Stope prireza porezu na dohodak po gradovima i općinama Krapinsko-zagorske županije

Grad/općina

Stopa prireza porezu na dohodak

Donja Stubica 10,00%

Klanjec

12,00%

Konjščina

10,00%

Pregrada

10,00%

Zlatar

10,00%

Veliko Trgovišće

7,50%

Zlatar Bistrica

5,00%

Izvor: Porezna uprava Republike Hrvatske

Zakon o radu određuje da radni tjedan ne smije trajati duže od 40 sati. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najviše 10 sati tjedno. (NN 30/04)

U Republici Hrvatskoj zakonom je propisano 14 neradnih dana (NN 136/02, 112/05, 59/06 i 55/08). U dane blagdana radnici imaju pravo ne raditi, s pravom na naknadu plaće na teret poslodavca. Radnici koji zbog prirode tehnološkog procesa ili zbog iznimne potrebe posla rade u dane blagdana, imaju pravo na povećanu plaću.