Gospodarstvo

Analiza na agregiranoj razini statističkih regija ukazuje da Sjeverozapadna Hrvatska ostvaruje najveći udio u BDP-u Hrvatske.

U odnosu na BDP po stanovniku Kontinentalne Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija ima 40% niži BDP po stanovniku. U usporedbi s EU 28, Krapinsko-zagorska županija nalazi se na 25% prosjeka EU 28 u 2012. godini. U istoj godini, Republika Hrvatska nalazila se na 40% prosjeka EU 28. Ujedno, Krapinsko-zagorska županija činila je 1,87% ukupnog BDP-a Republike Hrvatske. 

Tabela 4. Kretanje BDP-a po stanovniku za razdoblje 2009.-2012. godine (EUR)

Godina Krapinsko-zagorska županija Kontinentalna Hrvatska Republika Hrvatska
2009. 6.576 10.111 10.111
2010. 6.085 10.147 10.057
2011. 6.300 10.514 10.325
2012. 6.246 10.500 10.297

Izvor: DZS, Priopćenje veljača 2014. 2013., 2012. godina, Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, NKPJS – 2. razina i županije u 2009., 2010., 2011. i 2012. godini

Republiku Hrvatsku općenito karakterizira disperziranost malog broja poduzetnika na samo nekoliko županija. Tako je vidljivo da je najviše poduzetnika (32,94%) koncentrirano na području Grada Zagreba te Zagrebačke županije. U Krapinsko-zagorskoj županiji nalazi se ukupno 1,65% ukupnog broja poduzetnika u Republici Hrvatskoj čime je županija svrstana ispred Koprivničko-križevačke županije, no iza Varaždinske (2,9%) i Međimurske (2,4%) županije prema broju poduzetnika. Raspoređenost broja poduzetnika prati i jednako takva raspoređenost broja zaposlenih.  

U skladu s trendom na razini Hrvatske, disperziranost poduzetnika karakteristična je i za Krapinsko-zagorsku županiju. Očekivano najveći broj poduzetnika registriran je u gradovima Krapini, Zaboku i Oroslavju te općinama Sveti Križ Začretje i Bedekovčina. Ujedno, te tvrtke zapošljavaju 47% ukupno zaposlenih u poduzećima. 

Prema neto dobiti poduzetnika, Krapinsko-zagorska županija nalazi se na 7. mjestu u Republici Hrvatskoj, prema broju poduzetnika na 14. mjestu, a prema ukupnom prihodu na 10. mjestu svih županija u Hrvatskoj.

Obzirom na veličinu poduzetnika, u četverogodišnjem promatranom razdoblju (2010. – 2013. godina) najviše je malih poduzetnika (98%), a godine 2013. zapošljavali su 63% ukupno zaposlenih kod pravnih osoba. Ujedno, mali poduzetnici godine 2013. ostvarili su 41.4,% ukupnog prihoda, a 58,6% ostvarili su veliki i srednje veliki poduzetnici Krapinsko-zagorske županije (prosječno 55,7% u protekle četiri godine).

Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim ukupnim prihodom po zaposlenom Krapinsko-zagorska županija ostvaruje 602.000 kuna po zaposlenom u 2013. godini. Produktivnost rada mjerena neto dobiti (dobit minus gubici) po zaposlenom u županiji iznosi 15.634 kuna neto dobitka što govori o visokoj produktivnosti i efikasnosti rada. 

Analiza temeljne gospodarske strukture Krapinsko-zagorske županije pokazuje dominantnu ulogu prerađivačke industrije koja je u 2013. godini ostvarila 43,90% ukupnog prihoda Krapinsko-zagorske županije. Druga po redu je djelatnost trgovine na veliko i malo sa ostvarenih 26,80%, a treća građevinarstvo sa 5,29% ukupnog prihoda u KZŽ.  

Ukupni prihod od djelatnosti prerađivačke industrije je od 2010. do 2013. godine povećan 1,75%. Prihod građevinarstva pak od 2010. do 2013. godine bilježi pad od 5,39%. Nastavak smanjenja posljedica je produbljenja već postojeće krize.    

Vanjskotrgovinski promet Krapinsko-zagorske županije zadnje 3 godine (2010. – 2012. godina) je pozitivan iako rezultira konstantnim povećanjem uvoza, dok izvoz u 2012. godini doživljava pad od 4% u odnosu na 2011. godinu, a uvoz raste za 108%, a uzrok tome je produbljivanje postojeće ekonomske krize kako u Hrvatskoj tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji. 

Graf 2. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Krapinsko-zagorske županije- izvoz

Izvor: HGK, ŽK Krapina

Najviše se izvoze stakleni proizvodi, kotlovi, strojevi i aparati, zatim pokućstvo, oprema za krevete, umjetna i sintetička vlakna, odjeća i pribor za odjeću te sjemenje i plodovi te industrijsko i ljekovito bilje. 

Graf 3. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Krapinsko-zagorske županije- uvoz

Izvor: HGK, ŽK Krapina

Obzirom na vrstu robe koja se uvozi, najviše je kotlova, mehaničkih dijelova kotlova za proizvodnju pare, zatim plastične mase i proizvoda od plastične mase, umjetni ili sintetički filamenti, vrpce, sintetička vlakna, papir i karton, željezo i čelik te mineralna gnojiva. 

Gospodarske zone

U Krapinsko-zagorskoj županiji postoji 17 poslovnih zona. U 14 poslovnih zona 142 tvrtke su smjestile svoje poslovanje. Trenutno je također u završnoj fazi priprema projektne dokumentacije za izgradnju poduzetničkog inkubatora u Krapini čiji bi cilj bio brži razvoj poduzetništva, a time i unapređenje lokalnog i regionalnog razvoja. 

Tabela 5. Gospodarske zone Krapinsko-zagorske županije

Izvor: HGK, ŽR Krapina

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije prema teritorijalnom principu obuhvaća devet udruženja obrtnika: UO Bedekovčina, UO gradova Donja Stubica, Oroslavje i općina Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice, MUO Klanjec, UO grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj, UO  Krapinske Toplice, UO Pregrada, Hum na Sutli, Desinić, UO Sveti Križ Začretje, UO Zabok, UO Zlatar. Najveći broj obrtnika KZŽ koncentriran je upravo na području većih gradova kao što su Donja Stubica, Krapina,  Zlatar  i Zabok.